Prijatelji Konavoske Baštine
prijatelji.konavala@gmail.com

U srcu Cavtata, odmah do ostatka dubrovačkih zidina, pored crkvene matice sv. Nikole nalazi se cavtatskiKnežev dvor. Bila je to kuća cavtatskog kapetana koja je služila kao vojni, upravni i administrativnicentar Cavtata za vrijeme Dubrovačke Republike. Danas je u njoj smještena najveća osobna zbirka nanašem području, Zbirka Balda Bogišića. Spomenik Baltazaru Bogišiću Do dolaska Dubrovčana na vlast u Konavlima u 15. stoljeću Cavtat nije bio posebno organizirano inaseljeno mj

Konavle su poljoprivredni kraj. U prošlosti kad su ljudi živjeli samo od svojih resursa morali su živjeti u skladu s prirodnim ciklusima. Pratili su vremenske prilike i godišnji ritam kako bi bili što uspješniji u proizvodnji svojih dobara. Prirodni ciklusi određivali su gospodarske aktivnosti, a posljedično i ritam društvenih događanja kroz godinu. Svetkovine kroz godinu postale su stanice između različitih poljoprivrednih djelatnosti. Tako se kroz tijek godine izmjenjuju go

Od kad su Konavle pod Dubrovačkom vlasti, od početka 15. stoljeća, možemo pratiti povijesna zbivanja i socijalnu dinamiku toga područja zahvaljujući Dubrovačkom arhivu. Tamo se čuvaju dokumenti o pravnim i drugim zgodama, a iz njih iščitavamo posredno i druge informacije o stanovništvu. Međutim, povijest stanovništva Konavala iz vremena prije dolaska Dubrovčana na vlast poprilično je neistražena. Znanstvena zajednica do sada nije odgovorila na brojna pitanja iz ovoga vremena.

U Kaliforniji postoji obitelj Skuce s mnogo grana. Potječu od Đura Skvrce i njegove supruge Marije Sablić koji su emigrirali iz Pločica u Konavlima oko 1910. i promijenili prezime u Skuce. Kad sam bio dječak, postojao je Nick Skuce, drugi rođak moje majke koji je povremeno posjećivao moju obitelj u blizini Fresna u Kaliforniji. Ovu povijest obitelji Skvrce/Skuce, kako je gore opisano, saznao sam od svoje majke.   Godine 1999., kada sam prvi put posjetio Hrvatsku kako bih pron

Proteklog tjedna Konavljani i njihovi gosti imali su priliku uživati u programima održanja kulturne baštine Konavala na manifestaciji Dani otvorenih vrata svile i veza - Gruda 2025 . Manifestacija je održana u organizaciji Udruge Prijatelji konavoske baštine i AR ateliera, a pod pokroviteljstvom Turističke zajednice općine Konavle i Dubrovačko-neretvanske županije od 7. kolovoza do 10. kolovoza 2025. godine. Ovogodišnji višednevni program u Konavlima sastojao se od radionica,

Prije 170 godina 4. srpnja u Cavtatu se rodio veliki hrvatski slikar Vlaho Bukovac. Za hrvatsku kulturnu scenu najznačajniji je kao začetnik hrvatske Moderne. Akademiju Des Beaux Arts u Parizu upisao je 1887. godine i završio je u klasi profesora Alexandra Cabanela (1823. – 1889.). Već kao pariški student proslavio se sa svojim radovima sudjelujući na pariškim Salonima* i tako vrlo rano stekao europsku slavu. Bio je najpopularniji kao portretist, a pozirali su mu kraljevi, ca

Donna F. Mekis i Kathryn Mekis Miller Autorice knjige Blossoms Into Gold: The Croatians in the Pajaro Valley Šest godina smo istraživale povijest Hrvata u dolini Pajaro za našu knjigu Blossoms into Gold, The Croatian in the Pajaro Valley . Tijekom tih godina pojavilo se nekoliko važnih tema koje bismo željeli podijeliti s vama. Kada ljudi migriraju iz jedne zemlje u drugu, prate ih njihove jedinstvene tradicije, perspektive i načini života. Većina hrvatskih imigranata u Kalif

Bilo je svečano sinoć u Pridvorju . Održana je ovogodišnja manifestacija Proljeće pri dvoru  koju već nekoliko godina KUD Stjepan Radić organizira na gumnu pridvorskog Kneževa dvora kao svoju centralnu godišnju priredbu. Ovaj Knežev dvor bio je srce Konavala i konavoski administrativni centar za vrijeme Republike. Na sreću Konavljana i onih koji vole Konavle, dvor je obnovilo Društvo prijatelja dubrovačke starine čelu tada s Nikom Kapetanićem i Denisom Orlićem do 2022. godine

Uskrs je najveći kršćanski praznik. Datum održavanja je pomičan i ovisi o kretanju mjeseca  u periodu nakon 21. ožujka. Korizma je četrdesetodnevno pripremanje za Uskrs i započinje u srijedu, Čistu srijedu ili Pepelnicu . Ona datumski može pasti nakon 4. veljače, a najkasnije do 10. ožujka. U tom periodu Crkva je predvidjela odricanja, razna bogoslužja, duhovne obnove te izraze posta i milostinje. Običaj korizme kao vremena pokore i odricanja se uspostavio u 4. stoljeću po u

Festa Sv. Vlaha održava se neprekidno svake godine još od 972. Prema predaji te godine svetac je s nebeskom vojskom obranio Dubrovnik od Mlečana koji su se u Dubrovačkoj luci zaustavili pod izlikom da trebaju namirnice za produžetak puta prema istoku. Tu noć Sv. Vlaho se sa svojom vojskom ukazao svećeniku Stojku i upozorio ga da Mlečani osvajaju grad. Stojko je digao na noge vijećnike, oni straže i grad je bio obranjen. Od tada je Sv. Vlaho Dubrovački zaštitnik, a njegov dan

Zimski period u Konavlima prepun je slavlja i veselja, a među njima Božić čini krunu događanja. U jesen, kako završavaju poljoprivredne aktivnosti sve češće se nižu dani posvećeni različitim svecima. Većina tih dana se slave kao krsna imena konavoskih obitelji. Oko Božića odvijala se i većina svadbi i zaruka. Nije ni čudo jer je predindustrijska poljoprivreda svakodnevno zahtijevala veliki broj ruka, pa se u poljoprivrednoj sezoni nije imalo vremena za slavljenja. Sve svetkov

Pulski sajam knjige pod naslovom Sanjam knjige u Istri ove godina je doživio svoje 30. izdanje. Program sajma se održavao od 29. studenog do 8. prosinca u Domu hrvatskih branitelja na adresi Leharova 1 u Puli. U tom periodu Pula je živjela s autorima, izdavačima, fotografima, crtačima stripova, glazbenicima, vinarima i drugim gostima, a nadasve s velikom i raznolikom publikom. Pulski sajam knjige oduvijek je poznat kao vibrantno mjesto susreta ljubitelja knjige, a njegovi org

Konavoska ženska oglavlja brojna su i različita. Osim što su se mijenjala kroz povijest, ona predstavljaju različite stadije u kojima se nalaze žene, pa je njihov broj i njihova raznolikost zadivljujuća.  Sloboda ukrašavanja kose u Konavlima nije postojala i tradicionalno su se žene držale običaja češljanja i oblačenja na isti način. Ova pojava nije usamljena u Konavlima. Na cijelom području Mediterana, Balkana, pa i šire postoje načini na koji žene pletu kose i čime ih pokri

Naušnice su jedan od najpopularnijih i najstarijih oblika nakita u cijelom svijetu. Pretežito ih nose žene premda ima i muških primjeraka. U starom Egiptu su se nosile kao statusni simbol, Rimljankama su donosile sreću, a nosile su ih iz različitih razloga  žene u staroj Grčkoj, u Bizantu, njima su se krasile Avarke, Slavenke i druge žene kroz povijest. U srednjovjekovlju, kad se raskoš nošenja nakita  smanjuje uvijek ih nalazimo kao dio odijela i nakita i kod bogatih i sirom

U srcu Konavala, u selu Mihanići rodio se 1946. godine umjetnik Mijo Šiša Konavljanin, likovni kroničar konavoske svakodnevnice.   U Konavlima njegova djetinjstva i mladosti dani su se odbrojavali poljoprivrednim kalendarom. Radilo se na zemlji i proizvodilo u svakoj konavoskoj kući. Od toga se živjelo. Svaki dio godine donosio je svoje radove u polju, u kući ili štali, a godišnji ciklusi su za vrijedne ljude završavali u prosperitetu obitelji i sela. Tada, kao ni prije, u Ko

Mijo Šiša Konavljanin (1946 – 2017) bio je jedini autentični konavoski slikar. Za njegovo slikarstvo je teško reći da je bilo naivno kad je u tim slikama i crtežima  realistično zabilježen konavoski tradicijski život. Mijo Šiša je svoj rad posvetio bilježenju tradicijskog života kojemu je kao mladi čovjek još svjedočio, oslikavao je konavosku dokolicu, poljoprivredne radove, interijere kuća, sve što je opisivalo život konavoskog seljaka. Stara ljubav, 1987. Njegovo obožavanje

Konavoska obitelj ili konavoska kuća gotovo su istovjetni pojmovi. U Konavlima u tradicijskom obliku  života živjelo se u zajednicama koje su se sastojale od više inokosnih obitelji i velikog broja članova. Svi oni su predstavljali konavosku zadružnu kuću i unutar nje poštovali običajni zakon koji se odnosio na sve članove. Članovi zadružne obitelji bili su povezani rodno. Dakle, potomci jedne generacije, braća kao i  prvi rođaci, a nerijetko i dalji rod sa svojim ženama i dj

Opanci su najstariji poznati oblik obuće konavoskih seljaka. U vremenima domaće proizvodnje obuće bili su pretežita obuća cijelog balkanskog prostora. Opanak se sastoji od potplata od sirove kože ili u 20. stoljeću gume i prepletenih oputa na gornjem dijelu u kombinaciji s platnom. Opanke razlikujemo na širem geografskom području u detaljima izrade i njihovim oblicima, pa su tako i Konavle imale svoje prepoznatljive oblike opanaka. Opanci su se proizvodili u svakoj kući, a no

Umijeće izrade konavoskog veza povezuje sve konavoske žene. U prošlosti je ovaj vez bio obavezan  dio konavoske nošnje, a danas se njime bave zaljubljenice u konavosko rukotvorstvo. One izrađuju ukrasne i upotrebne predmete koje ukrašavaju konavoskim vezom i tako održavaju umijeće izrade na životu. Nošnje se danas rijetko oblače, pa je i potreba za izradom poprsnica i orukavlja za nošnju gotovo nestala. Konavoski vez koji se izrađivao za nošnju sastoji se od poprsnice i oruka

AR Atelier na Grudi je 9. kolovoza slavio. Na jedan dan postao je mjesto sastanka ljubitelja konavoske nematerijalne baštine, naročito konavoskog veza i svile. Od 9 sati ujutro pa do duboko u noć izmjenjivali su se programi u kojima su sudjelovala i djeca i odrasli, stranci i domaći ljudi. Ovo je bio prvi put da se na Grudi organizira manifestacija kojoj je cilj održanje zaštićene nematerijalne baštine Konavala. Nematerijalna baština, za razliku od zaštićene spomeničke baštin

Veliku Gospu ove 2024. godine pamtit ćemo po velikoj folklornoj priredbi koja se održala povodom 70. godišnjice KUD-a Čilipi, 30. godišnjice Klape Čilipi te 50. godišnjice Zavičajnog muzeja Konavala. U čilipskoj Precrkvi kako je padala noć, tako su se gomilale razgaljene skupine plesača, svirača i ostalih koji su došli obilježiti ovu veliku obljetnicu. Od najmlađih do najstarijih u konavoskoj robi, ponekad sve tri obiteljske generacije zajedno, redali su se rijetko viđeni pri

Evo jedne zanimljive vježbe koja će vam pokazati kako su Konavle izgledale 1837. godine. Godine 1837. austrijska je vlada poslala timove geodeta da mapiraju posjede na području današnje Hrvatske. Namjena je bila za razrez poreza. Izrađeno je pet-šest kopija tih karata, a danas se nalaze u nekoliko hrvatskih arhiva, ali, zanimljivo, ne iu Dubrovačkom arhivu. Dolje prikazani primjerak vjerojatno je iz Glavnog hrvatskog arhiva u Zagrebu. Da biste vidjeli ove karte, idite na Arca

Godine 1994. hrvatski je novac zamijenjen s dinara na kunu. Promijenjen je u euro (€) 1. siječnja 2023. U hrvatskom jeziku kuna je kuna (srodna lasici i kuni). Kunino je krzno u antičko doba bilo izvozni artikl iz mnogih krajeva današnje Hrvatske. Oko 1000. godine poslije Krista gradovi Cres i Beli (na otoku Cresu) morali su mletačkim vlastima plaćati godišnji danak u kunama. Bio je to prvi poznati slučaj da su se kunine kože izravno koristile kao plaćanje. Kasnije se kovao n

Dolina Pajaro u središnjoj obalnoj Kaliforniji poznata je po voću i povrću. Glavni grad u dolini je Watsonville s oko 50.000 stanovnika. Prva željeznička pruga u dolini Pajaro prošla je 1873. godine, a željeznice su slijedili trgovci voćem. Kupovali su voće i povrće na veliko i slali ih u veće gradove poput San Josea, San Francisca i Los Angelesa. Kasnije su ih slali po cijelom svijetu. Prvi veliki mešetari voćem u Watsonvilleu bili su dalmatinski Hrvati iz okolice Dubrovnika