Najnovija knjiga Nika Kapetanića: Župa Konavle prije uspostave dubrovačke uprave

Od kad su Konavle pod Dubrovačkom vlasti, od početka 15. stoljeća, možemo pratiti povijesna zbivanja i socijalnu dinamiku toga područja zahvaljujući Dubrovačkom arhivu. Tamo se čuvaju dokumenti o pravnim i drugim zgodama, a iz njih iščitavamo posredno i druge informacije o stanovništvu. Međutim, povijest stanovništva Konavala iz vremena prije dolaska Dubrovčana na vlast poprilično je neistražena. Znanstvena zajednica do sada nije odgovorila na brojna pitanja iz ovoga vremena.

Srednjovjekovlje našega prostora je vrijeme velikih sila; od Bizanta, Franačke, Ugarske do Mletaka i Turaka. O njihovim suradnjama i sukobima ovisila je sudbina stanovništva ovih područja. Srednjovjekovlje je vrijeme formiranja država, širenja glagoljaške kulture, a na relativno malom prostoru se isprepliću latinska i bizantska tradicija, dva kršćanstva i započinju borbe s Osmanlijama. U velikoj dinamici širega prostora Hrvatska i Konavle su se našle na najuzbudljivijem dijelu Europe toga vremena.

O Konavlima iz toga vremena znamo da su od 10. stoljeća autonomna oblast, a od 12. do 14. stoljeća u Konavlima se izmjenjuju brojni vladari. Već 1376. godine Konavle je zaposjeo je bosanski kralj Tvrtko I. nakon čega ostaju pod bosanskom vlašću do dubrovačke akvizicije početkom 15. stoljeća. Od tada se Konavle iščitavaju kroz dubrovačku arhivsku građu u svim svojim segmentima. Dobro organizirana i uređena Dubrovačka Republika o cijelom svojem teritoriju je vodila dokumentaciju, pa se o Konavlima može doznati puno. Međutim, o vremenu prije informacije su oskudne.

Niko Kapetanić, najveći poznavatelj povijesti Konavala je u svojoj posljednjoj knjizi Župa Konavle prije uspostave Dubrovačke Republike donio brojne novosti o životu Konavala toga vremena. Njegov istraživački rad za ovu knjigu sastojao se od analiziranja osobnih imena Konavljana od 12. do 14. stoljeća. Izvori imenskog fonda su bili tužbe i poslovni ugovori pa je ženski imenski fond slabije zastupljen zbog društvene patrijarhalnosti toga vremena. Tako se u istraživanom imenskom fondu prati odnos narodnih i kršćanskih imena, a među onima slavenskog korpusa vidljivi su kršćanski ili vlaški utjecaji. Kasno srednjovjekovlje je zanimljivo i u ostalim područjima Hrvatske kao vrijeme ključno za stvaranje hrvatskih osobnih imena i sve veću zastupljenost kršćanskih imena.

Župa Konavle i dubrovačka općina 1358. godine

Među konavoskim imenima Kapetanić je pronašao imena dosad nepoznatih konavoskih poglavara, kefalija i župana. Konavoski poglavari u dubrovačkoj administraciji se nazivaju kefalije (od grčkog kefali – glava, poglavnik). Oni su poglavari Konavala do dolaska bosanske vlasti kad se opet spominju župani. 1391. godine Konavle su podijeljene na dva dijela i to na Pavlovićev i Sandaljev dio koji su bili predmet dubrovačke akvizicije. U tom periodu svaki dio ima svoga župana kojima prestaje mandat nakon Dubrovačkog preuzimanja. Konavle toga vremena su feudalne, u njima živi konavoska vlastela sa svojim kmetovima.

Dubrovačka Republika je kupnjom Konavala započela proces pokmećivanja svih stanovnika Konavala. Svatko je imao priznati vlast Dubrovčana i nakon podjele zemljišta služiti određenom gospodaru. Mnoga konavoska vlastela, do tada ravnopravna s dubrovačkom vlastelom, se nisu mogli pomiriti s novonastalim stanjem i najčešće su emigrirali ne želeći se odreći svoga tadašnjega statusa. O ovim ljudima po prvi put progovara Niko Kapetanić u ovoj knjizi osvjetljujući pojedinačne događaje, pa čitajući možemo osjetiti stvaran život toga vremena.

Stećak iz Popovića

Povijest crkvene vlasti toga vremena iznimno je zanimljiva. Konavle su u to vrijeme, ističe autor, neprijeporno katoličke pod utjecajem biskupskih središta od Kotora do Bara s jedne te Dubrovnika s druge strane, premda se krajem 12. stoljeća širenjem raške vlasti na primorske krajeve od Duklje i Konavala do Travunije i Zahumlja pojavljuje pravoslavlje.

Kapetanić spominje samostan na Poljicu, najvjerojatnije na lokalitetu Mirine na granici s Mikulićima, svećeničke obitelji iz Uskoplja kao i slijed crkvenih dostojanstvenika vezanih za samostan sv Đurđa u Popovićima. Autor smatra kako se od kraja 12. stoljeća u Konavlima pojavljuje pravoslavlje koje koegzistira s katoličanstvom ovoga područja, da bi nakon Dubrovačke uprave prostor bio vjerski unificiran.

Posebnu pažnju posvećuje imenima naselja koji su važan pokazatelj feudalnih posjeda. Najčešće su nazivani prema svojim feudalnim gospodarima. Danas su tako mnoga konavoska imena naselja iz toga vremena. Primjerice Dunave (1387. - Velun, sin Milatka Dunava iz Konavala) ili Mrcine (1392. Obrad Mrcina iz Dobruše Radonjine u Konavlima). Nadalje Gabrili su dobili ime po Gabrilovićima iz 14. stoljeća. A isto vrijedi i za Čilipe, Miočiće, Komaje, Radovčiće i Mikuliće (Nikulić).

Stećak sa prizorom sokolarstva

Autor donosi i gospodarske aktivnosti Konavala prije dubrovačkog razdoblja. Iz brojnih trgovačkih ugovora vidljivo je kako su Dubrovčani s Konavljanima i prije svoje vladavine u Konavlima surađivali u uzgoju stoke, proizvodnji meda ili dresuri sokola. Tu su ugovori o ispaši i prodaji životinja, a od posebnog značaja su sokolarstvo i pčelarstvo. Tako doznajemo da su Konavle bile središte regionalnog sokolarstva što potvrđuju brojni prizori sokola s jahačima na stećcima po Konavlima.

Osim toga, Konavljani Dubrovčane opskrbljuju žitom, rujevinom, prosom, iz Konavala stiže drvena građa, gnoj i životinje. Dio Konavljana odlazi u grad po zanatsko usavršavanje ili se samo zapošljavaju.

Kapetanić je popisao i spomene odijela koji nose tadašnji stanovnici toga vremena što do sada nije bilo poznato. Naime, o odjeći se nije razmišljalo kao izvoru informacija koje nam govore o lokalnoj proizvodnji, trgovini, utjecajima i sl. Iz ugovora o služenju nabrajaju se dijelovi odijela koje će službenici dobiti nakon sklopljenog ugovora. Nazive odjevnih predmeta je donio na originalnom jeziku kako ih je pronalazio. Tako je stvorio novi korpus informacija za daljnja istraživanja kulture ljudi koji su živjeli u Konavlima.

Tako od prvotne namjere da se obrade osobna imena od 12. – 14. stoljeća, autor je osvijetlio stoljeća prije Dubrovačke Republike i otvorio važna pitanja i trasirao put daljnjim istraživanjima konavoskog srednjovjekovlja.

Fotografije: zahvaljujemo izdavaču na fotografijama preuzetim isključivo za ovaj blog.