Prijatelji Konavoske Baštine
prijatelji.konavala@gmail.com

Bilo je svečano sinoć u Pridvorju . Održana je ovogodišnja manifestacija Proljeće pri dvoru koju već nekoliko godina KUD Stjepan Radić organizira na gumnu pridvorskog Kneževa dvora kao svoju centralnu godišnju priredbu. Ovaj Knežev dvor bio je srce Konavala i konavoski administrativni centar za vrijeme Republike. Na sreću Konavljana i onih koji vole Konavle, dvor je obnovilo Društvo prijatelja dubrovačke starine čelu tada s Nikom Kapetanićem i Denisom Orlićem do 2022. godine

Uskrs je najveći kršćanski praznik. Datum održavanja je pomičan i ovisi o kretanju mjeseca u periodu nakon 21. ožujka. Korizma je četrdesetodnevno pripremanje za Uskrs i započinje u srijedu, Čistu srijedu ili Pepelnicu . Ona datumski može pasti nakon 4. veljače, a najkasnije do 10. ožujka. U tom periodu Crkva je predvidjela odricanja, razna bogoslužja, duhovne obnove te izraze posta i milostinje. Običaj korizme kao vremena pokore i odricanja se uspostavio u 4. stoljeću po u

Festa Sv. Vlaha održava se neprekidno svake godine još od 972. Prema predaji te godine svetac je s nebeskom vojskom obranio Dubrovnik od Mlečana koji su se u Dubrovačkoj luci zaustavili pod izlikom da trebaju namirnice za produžetak puta prema istoku. Tu noć Sv. Vlaho se sa svojom vojskom ukazao svećeniku Stojku i upozorio ga da Mlečani osvajaju grad. Stojko je digao na noge vijećnike, oni straže i grad je bio obranjen. Od tada je Sv. Vlaho Dubrovački zaštitnik, a njegov dan

Zimski period u Konavlima prepun je slavlja i veselja, a među njima Božić čini krunu događanja. U jesen, kako završavaju poljoprivredne aktivnosti sve češće se nižu dani posvećeni različitim svecima. Većina tih dana se slave kao krsna imena konavoskih obitelji. Oko Božića odvijala se i većina svadbi i zaruka. Nije ni čudo jer je predindustrijska poljoprivreda svakodnevno zahtijevala veliki broj ruka, pa se u poljoprivrednoj sezoni nije imalo vremena za slavljenja. Sve svetkov

Pulski sajam knjige pod naslovom Sanjam knjige u Istri ove godina je doživio svoje 30. izdanje. Program sajma se održavao od 29. studenog do 8. prosinca u Domu hrvatskih branitelja na adresi Leharova 1 u Puli. U tom periodu Pula je živjela s autorima, izdavačima, fotografima, crtačima stripova, glazbenicima, vinarima i drugim gostima, a nadasve s velikom i raznolikom publikom. Pulski sajam knjige oduvijek je poznat kao vibrantno mjesto susreta ljubitelja knjige, a njegovi org

Konavoska ženska oglavlja brojna su i različita. Osim što su se mijenjala kroz povijest, ona predstavljaju različite stadije u kojima se nalaze žene, pa je njihov broj i njihova raznolikost zadivljujuća. Sloboda ukrašavanja kose u Konavlima nije postojala i tradicionalno su se žene držale običaja češljanja i oblačenja na isti način. Ova pojava nije usamljena u Konavlima. Na cijelom području Mediterana, Balkana, pa i šire postoje načini na koji žene pletu kose i čime ih pokri

Naušnice su jedan od najpopularnijih i najstarijih oblika nakita u cijelom svijetu. Pretežito ih nose žene premda ima i muških primjeraka. U starom Egiptu su se nosile kao statusni simbol, Rimljankama su donosile sreću, a nosile su ih iz različitih razloga žene u staroj Grčkoj, u Bizantu, njima su se krasile Avarke, Slavenke i druge žene kroz povijest. U srednjovjekovlju, kad se raskoš nošenja nakita smanjuje uvijek ih nalazimo kao dio odijela i nakita i kod bogatih i sirom

U srcu Konavala, u selu Mihanići rodio se 1946. godine umjetnik Mijo Šiša Konavljanin, likovni kroničar konavoske svakodnevnice. U Konavlima njegova djetinjstva i mladosti dani su se odbrojavali poljoprivrednim kalendarom. Radilo se na zemlji i proizvodilo u svakoj konavoskoj kući. Od toga se živjelo. Svaki dio godine donosio je svoje radove u polju, u kući ili štali, a godišnji ciklusi su za vrijedne ljude završavali u prosperitetu obitelji i sela. Tada, kao ni prije, u Ko

Mijo Šiša Konavljanin (1946 – 2017) bio je jedini autentični konavoski slikar. Za njegovo slikarstvo je teško reći da je bilo naivno kad je u tim slikama i crtežima realistično zabilježen konavoski tradicijski život. Mijo Šiša je svoj rad posvetio bilježenju tradicijskog života kojemu je kao mladi čovjek još svjedočio, oslikavao je konavosku dokolicu, poljoprivredne radove, interijere kuća, sve što je opisivalo život konavoskog seljaka. Stara ljubav, 1987. Njegovo obožavanje

Konavoska obitelj ili konavoska kuća gotovo su istovjetni pojmovi. U Konavlima u tradicijskom obliku života živjelo se u zajednicama koje su se sastojale od više inokosnih obitelji i velikog broja članova. Svi oni su predstavljali konavosku zadružnu kuću i unutar nje poštovali običajni zakon koji se odnosio na sve članove. Članovi zadružne obitelji bili su povezani rodno. Dakle, potomci jedne generacije, braća kao i prvi rođaci, a nerijetko i dalji rod sa svojim ženama i dj