Prijatelji Konavoske Baštine
prijatelji.konavala@gmail.com

Zimski period u Konavlima prepun je slavlja i veselja, a među njima Božić čini krunu događanja. U jesen, kako završavaju poljoprivredne aktivnosti sve češće se nižu dani posvećeni različitim svecima. Većina tih dana se slave kao krsna imena konavoskih obitelji. Oko Božića odvijala se i većina svadbi i zaruka. Nije ni čudo jer je predindustrijska poljoprivreda svakodnevno zahtijevala veliki broj ruka, pa se u poljoprivrednoj sezoni nije imalo vremena za slavljenja. Sve svetkov

Pulski sajam knjige pod naslovom Sanjam knjige u Istri ove godina je doživio svoje 30. izdanje. Program sajma se održavao od 29. studenog do 8. prosinca u Domu hrvatskih branitelja na adresi Leharova 1 u Puli. U tom periodu Pula je živjela s autorima, izdavačima, fotografima, crtačima stripova, glazbenicima, vinarima i drugim gostima, a nadasve s velikom i raznolikom publikom. Pulski sajam knjige oduvijek je poznat kao vibrantno mjesto susreta ljubitelja knjige, a njegovi org

Konavoska ženska oglavlja brojna su i različita. Osim što su se mijenjala kroz povijest, ona predstavljaju različite stadije u kojima se nalaze žene, pa je njihov broj i njihova raznolikost zadivljujuća.  Sloboda ukrašavanja kose u Konavlima nije postojala i tradicionalno su se žene držale običaja češljanja i oblačenja na isti način. Ova pojava nije usamljena u Konavlima. Na cijelom području Mediterana, Balkana, pa i šire postoje načini na koji žene pletu kose i čime ih pokri

Naušnice su jedan od najpopularnijih i najstarijih oblika nakita u cijelom svijetu. Pretežito ih nose žene premda ima i muških primjeraka. U starom Egiptu su se nosile kao statusni simbol, Rimljankama su donosile sreću, a nosile su ih iz različitih razloga  žene u staroj Grčkoj, u Bizantu, njima su se krasile Avarke, Slavenke i druge žene kroz povijest. U srednjovjekovlju, kad se raskoš nošenja nakita  smanjuje uvijek ih nalazimo kao dio odijela i nakita i kod bogatih i sirom

U srcu Konavala, u selu Mihanići rodio se 1946. godine umjetnik Mijo Šiša Konavljanin, likovni kroničar konavoske svakodnevnice.   U Konavlima njegova djetinjstva i mladosti dani su se odbrojavali poljoprivrednim kalendarom. Radilo se na zemlji i proizvodilo u svakoj konavoskoj kući. Od toga se živjelo. Svaki dio godine donosio je svoje radove u polju, u kući ili štali, a godišnji ciklusi su za vrijedne ljude završavali u prosperitetu obitelji i sela. Tada, kao ni prije, u Ko

Mijo Šiša Konavljanin (1946 – 2017) bio je jedini autentični konavoski slikar. Za njegovo slikarstvo je teško reći da je bilo naivno kad je u tim slikama i crtežima  realistično zabilježen konavoski tradicijski život. Mijo Šiša je svoj rad posvetio bilježenju tradicijskog života kojemu je kao mladi čovjek još svjedočio, oslikavao je konavosku dokolicu, poljoprivredne radove, interijere kuća, sve što je opisivalo život konavoskog seljaka. Stara ljubav, 1987. Njegovo obožavanje

Konavoska obitelj ili konavoska kuća gotovo su istovjetni pojmovi. U Konavlima u tradicijskom obliku  života živjelo se u zajednicama koje su se sastojale od više inokosnih obitelji i velikog broja članova. Svi oni su predstavljali konavosku zadružnu kuću i unutar nje poštovali običajni zakon koji se odnosio na sve članove. Članovi zadružne obitelji bili su povezani rodno. Dakle, potomci jedne generacije, braća kao i  prvi rođaci, a nerijetko i dalji rod sa svojim ženama i dj

Opanci su najstariji poznati oblik obuće konavoskih seljaka. U vremenima domaće proizvodnje obuće bili su pretežita obuća cijelog balkanskog prostora. Opanak se sastoji od potplata od sirove kože ili u 20. stoljeću gume i prepletenih oputa na gornjem dijelu u kombinaciji s platnom. Opanke razlikujemo na širem geografskom području u detaljima izrade i njihovim oblicima, pa su tako i Konavle imale svoje prepoznatljive oblike opanaka. Opanci su se proizvodili u svakoj kući, a no

Umijeće izrade konavoskog veza povezuje sve konavoske žene. U prošlosti je ovaj vez bio obavezan  dio konavoske nošnje, a danas se njime bave zaljubljenice u konavosko rukotvorstvo. One izrađuju ukrasne i upotrebne predmete koje ukrašavaju konavoskim vezom i tako održavaju umijeće izrade na životu. Nošnje se danas rijetko oblače, pa je i potreba za izradom poprsnica i orukavlja za nošnju gotovo nestala. Konavoski vez koji se izrađivao za nošnju sastoji se od poprsnice i oruka

AR Atelier na Grudi je 9. kolovoza slavio. Na jedan dan postao je mjesto sastanka ljubitelja konavoske nematerijalne baštine, naročito konavoskog veza i svile. Od 9 sati ujutro pa do duboko u noć izmjenjivali su se programi u kojima su sudjelovala i djeca i odrasli, stranci i domaći ljudi. Ovo je bio prvi put da se na Grudi organizira manifestacija kojoj je cilj održanje zaštićene nematerijalne baštine Konavala. Nematerijalna baština, za razliku od zaštićene spomeničke baštin