Knežev dvor u Cavtatu i Bogišićeva zbirka
- nikolaradonich
- prije 2 dana
- 3 min čitanja
Updated: prije 2 dana
U srcu Cavtata, odmah do ostatka dubrovačkih zidina, pored crkvene matice sv. Nikole nalazi se cavtatskiKnežev dvor. Bila je to kuća cavtatskog kapetana koja je služila kao vojni, upravni i administrativnicentar Cavtata za vrijeme Dubrovačke Republike. Danas je u njoj smještena najveća osobna zbirka nanašem području, Zbirka Balda Bogišića.
Do dolaska Dubrovčana na vlast u Konavlima u 15. stoljeću Cavtat nije bio posebno organizirano inaseljeno mjesto. Na ruinama antičkih ostataka slavnog Epidaura Dubrovčani su od 1427. godine počeliorganizirati život, a izgradili su zidine 1471. godine kako bi Cavtat služio kao sklonište za vrijemeopasnosti od neprijatelja stanovništvu zapadnog dijela Konavala.
Iz početka u Cavtatu je boravila samo vojska s kapetanom, a tako osnovana cavtatska kapetanija spadalaje pod konavosku knežiju. Od 1497. godine izdvojena je iz konavoske knežije da se rastereti konavoskiknez u Pridvorju. Od tada se iz ovoga mjesta upravljalo Cavtatom, Močićima i Uskopljem. Tako jecavtatska kuća kapetana zaživjela kao cavtatski knežev dvor koji je djelovao sve do 1808. godine.
Gradnja ovog renesansnog zdanja odvijala se od 1556. – 1558. godine u duhu tipične dubrovačke arhitekture u kojoj se ni po čemu nije oskudijevalo. Izgrađena je kao jednokatnica s visokim potkrovljem,monumentalnim pročeljem i krovom na dvije vode. Orijentacija dvora je zapad – istok, a ulaz u dvor jesa zapadne strane kroz vrt, odnosno šetnicu. Iz austrijskih nacrta dvora iščitava se tadašnja upotreba kuće.Prizemlje je rezervirano za utilitarne prostorije; kuhinju, zatvor i cisternu / gustijernu, a na prvom katu jetipičan raspored dubrovačke gradnje: centralno je smještena velika saloča, a sa strane su četiri prostorije.
Nakon pada Republike zgrada dvora se prilagođava sustavima francuske i austrijske uprave. Dvor služikao administrativna zgrada, općinska uprava, sud, carinarnica, škola pa i skladište. Tek 1958. godine,nakon provedene obnove ova zgrada otvara svoja vrata kao javni prostor pod upravom Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti. Cilj obnove je bio da se u dvoru izloži Zbirka Baltazara Bogišića, pa sedanas zgradu Kneževa dvora poznaje kao Zbirku Baltazara Bogišića.
Mali Cavtat proslavili su velikani. Među njima i Baltazar Bogišić (20. 12. 1834. – 24. 4. 1908.) jedno jeod najvećih imena cavtatske povijesti. Premda su Bogišići rodom iz Pičeta (župa Dubravka), Baldo je biorođeni Cavtaćanin. Njegov djed Baldo je 1802. godine preselio iz Pičeta u Cavtat gdje se obitelj bavilatrgovinom i pomorstvom. Unuk Baldo je studirao u Veneciji nakon čega se dalje usavršavao po europskim sveučilištima gdje je doktorirao filozofiju i pravo. Izradio je moderni građanski zakonik za Crnu Goru gdje je bio i ministar pravosuđa. Osim što je bio jedan od najvećih stručnjaka za pravo svoga vremena također je bio veliki kolekcionar i bibliofil. Baldova sestra Marija Pohl Bogišić koja se bavila bratovom ostavštinom utemeljila je nakon njegove smrti zbirku od 35 000 predmeta što govori o ozbiljnosti bratova interesa za kolekcionarstvo. Marija je inače bila kako sama kaže: „pripravna učiniti sve za korist i napredak svoga Cavtata“ pa se s novcem iz bratove ostavštine koristila za javno dobro, a i danas je u cavtatskom sjećanju zapamćena kao dobrotvorka. Međutim, bavljenje zbirkom smatrala je od najvećeg značaja i inzistirala je da zbirka mora ostati u Cavtatu.
Bogišići su u Cavtatu bili vlasnici dvaju kuća, obje u neposrednoj blizini Kneževa dvora, jedne sa sjeverozapadne, a jedne s jugozapadne strane. Ova druga bila je naslonjena na stara gradska vrata koja jegradska uprava odlučila rušiti. Marija Pohl je popustila i pristala dati Općini kuću na rušenje. Uprava jena tom mjestu proširila rivu i odlučilo se na to mjesto postaviti spomenik Baldu Bogišiću.Zbirka Balda Bogišića sastojala se od velike numizmatičke zbirke koju je sakupio sam Bogišić, zbirkeoružja i etnografskih predmeta, arheološke zbirke koju je prikupilo društvo Epidaurum, zbirke knjiga sinkunabulama, rukopisima i zemljovidima te velikom i vrijednom zbirkom od oko 8000 grafika od 16. –19. stoljeća. Uz zbirku predmeta ogroman značajan je Bogišićev osobni arhiv, njegova korespondencijakoja je nepresušno vrelo istraživanja društvene dinamike njegova vremena.
Inicijativa Marije Pohl Bogišić da utemelji zbirku bila je zaista prvi muzeološki koncept u Konavlima. Uto vrijeme je na dubrovačkom području postojao samo Domorodni muzej smješten u Kneževu dvoru uDubrovniku. Bogišić je oporukom definirao nasljednika svoje znanstvene građe; Akademiju znanosti iumjetnosti koja je i danas vlasnik građe i imovine, ali je ipak zahvaljujući Mariji Pohl Bogišić kao zbirkasačuvana u Cavtatu. Akademija je dozvolila da memorijalni dio koji se čuvao u Bogišićevoj rodnoj kućiod 1909. – 1958. bude premješten zbog neadekvatnih prostornih i konzervatorskih uvjeta krajem 1950-ihgodina u cavtatski Knežev dvor, gdje je početkom 1960-ih uređen stalni muzejski postav.
Cavtat i njegov knežev dvor su s ovom zbirkom zauzeli važno mjesto na baštinskoj karti Hrvatske.Zahvaljujući visokim urbanističkim kriterijima Dubrovačke Republike, cjeloživotnoj predanosti znanosti ibaštini Balda Bogišića, dobrotvorstvu Marije Pohl Bogišić, viziji konzervatora Cvita Fiskovića pedesetihgodina 20. stoljeća i njegovih suvremenika danas u Cavtatu postoji dragocjeno mjesto istraživanja iprezentacije baštine. Na žalost, danas ova zbirka nije otvorena za posjetitelje.
