O Konavlima i konavoskim iseljenicima
Konavle su prostor koja zauzima najjužniji dio Republike Hrvatske. Cavtat je najveće mjesto i sjedište Općine Konavle s oko 2200 stanovnika. Slijedi Gruda s oko 900 stanovnika koja se nalazi otprilike u središtu Konavala. U Konavlima se još nalaze 34 sela, 8 župa s matičnim crkvama i cijeli prostor broji oko 9500 stanovnika.
Naziv Konavle dolazi od izgradnje vodovoda kroz ovo područje za vrijeme rimske vladavine. Sustav kanala opskrbljivao je Cavtat vodom iz Vodovađe. Smatra se da je naziv ostatak latinskog naziva Canali.
Dubrovačka Republika je kupila Konavle od dvojice bosanskih velmoža 1420-ih. U sklopu Republike Konavle su ostale do 1806. godine kada su ih Francuzi preuzeli tijekom Napoleonskih ratova.
Od 1815. do 1918. godine Konavle su u sastavu Austro-Ugarske. Svi iseljenici koji su prije 1918. godine napustili Konavle putovali su s austrijskim putovnicama.
Nakon Prvog svjetskog rata Konavle su u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918.–1929.), Kraljevine Jugoslavije (1929.–1941.) i Jugoslavije (1941.–1991.). Od 1991. godine su u sastavu Republike Hrvatske. Tijekom 1800-ih i početkom 1900-ih mnogi su Konavljani odlazili za poslom u razne dijelove svijeta.
Iseljavanje
Od 1815. do 1941. godine iselilo se preko 4200 ljudi*. Dio tih ljudi vratio se u Konavle ali mnogi su ostali u zemljama u koje su emigrirali i danas tamo imaju potomke. Naša organizacija između ostalog nastoji doći do tih ljudi — konavoske dijaspore — pokazati im domovinu i baštinu.
Također pogledajte Konavoska sela, kartu Konavala i prezimena Konavala.
—————
* Izvor: Od Carigrada do El Dorada, Niko Kapetanić (2015).