Prijatelji Konavoske Baštine
prijatelji.konavala@gmail.com

Lijerica i gusle su tradicijska glazbala s gudalom koja imaju važnu ulogu u glazbenoj kulturi i povijesnom pamćenju hrvatskog naroda. Njihova upotreba i značenje razlikuju se ovisno o prostoru u kojem su se razvijala. Oba glazbala svjedoče o povezanosti glazbe, povijesti i svakodnevnog života. Pavo Martinović, gusle player, early 1970s Važno je istaknuti da gudački instrumenti kakve danas poznajemo nisu bili poznati u antičkoj Grčkoj i Rimskom Carstvu, već se njihova pojava

U srcu Cavtata, odmah do ostatka dubrovačkih zidina, pored crkvene matice sv. Nikole nalazi se cavtatskiKnežev dvor. Bila je to kuća cavtatskog kapetana koja je služila kao vojni, upravni i administrativnicentar Cavtata za vrijeme Dubrovačke Republike. Danas je u njoj smještena najveća osobna zbirka nanašem području, Zbirka Balda Bogišića. Spomenik Baltazaru Bogišiću Do dolaska Dubrovčana na vlast u Konavlima u 15. stoljeću Cavtat nije bio posebno organizirano inaseljeno mj

Konavle su poljoprivredni kraj. U prošlosti kad su ljudi živjeli samo od svojih resursa morali su živjeti u skladu s prirodnim ciklusima. Pratili su vremenske prilike i godišnji ritam kako bi bili što uspješniji u proizvodnji svojih dobara. Prirodni ciklusi određivali su gospodarske aktivnosti, a posljedično i ritam društvenih događanja kroz godinu. Svetkovine kroz godinu postale su stanice između različitih poljoprivrednih djelatnosti. Tako se kroz tijek godine izmjenjuju go

Od kad su Konavle pod Dubrovačkom vlasti, od početka 15. stoljeća, možemo pratiti povijesna zbivanja i socijalnu dinamiku toga područja zahvaljujući Dubrovačkom arhivu. Tamo se čuvaju dokumenti o pravnim i drugim zgodama, a iz njih iščitavamo posredno i druge informacije o stanovništvu. Međutim, povijest stanovništva Konavala iz vremena prije dolaska Dubrovčana na vlast poprilično je neistražena. Znanstvena zajednica do sada nije odgovorila na brojna pitanja iz ovoga vremena.

Prije 170 godina 4. srpnja u Cavtatu se rodio veliki hrvatski slikar Vlaho Bukovac. Za hrvatsku kulturnu scenu najznačajniji je kao začetnik hrvatske Moderne. Akademiju Des Beaux Arts u Parizu upisao je 1887. godine i završio je u klasi profesora Alexandra Cabanela (1823. – 1889.). Već kao pariški student proslavio se sa svojim radovima sudjelujući na pariškim Salonima* i tako vrlo rano stekao europsku slavu. Bio je najpopularniji kao portretist, a pozirali su mu kraljevi, ca

Uskrs je najveći kršćanski praznik. Datum održavanja je pomičan i ovisi o kretanju mjeseca u periodu nakon 21. ožujka. Korizma je četrdesetodnevno pripremanje za Uskrs i započinje u srijedu, Čistu srijedu ili Pepelnicu . Ona datumski može pasti nakon 4. veljače, a najkasnije do 10. ožujka. U tom periodu Crkva je predvidjela odricanja, razna bogoslužja, duhovne obnove te izraze posta i milostinje. Običaj korizme kao vremena pokore i odricanja se uspostavio u 4. stoljeću po u

Festa Sv. Vlaha održava se neprekidno svake godine još od 972. Prema predaji te godine svetac je s nebeskom vojskom obranio Dubrovnik od Mlečana koji su se u Dubrovačkoj luci zaustavili pod izlikom da trebaju namirnice za produžetak puta prema istoku. Tu noć Sv. Vlaho se sa svojom vojskom ukazao svećeniku Stojku i upozorio ga da Mlečani osvajaju grad. Stojko je digao na noge vijećnike, oni straže i grad je bio obranjen. Od tada je Sv. Vlaho Dubrovački zaštitnik, a njegov dan

Zimski period u Konavlima prepun je slavlja i veselja, a među njima Božić čini krunu događanja. U jesen, kako završavaju poljoprivredne aktivnosti sve češće se nižu dani posvećeni različitim svecima. Većina tih dana se slave kao krsna imena konavoskih obitelji. Oko Božića odvijala se i većina svadbi i zaruka. Nije ni čudo jer je predindustrijska poljoprivreda svakodnevno zahtijevala veliki broj ruka, pa se u poljoprivrednoj sezoni nije imalo vremena za slavljenja. Sve svetkov

Konavoska ženska oglavlja brojna su i različita. Osim što su se mijenjala kroz povijest, ona predstavljaju različite stadije u kojima se nalaze žene, pa je njihov broj i njihova raznolikost zadivljujuća. Sloboda ukrašavanja kose u Konavlima nije postojala i tradicionalno su se žene držale običaja češljanja i oblačenja na isti način. Ova pojava nije usamljena u Konavlima. Na cijelom području Mediterana, Balkana, pa i šire postoje načini na koji žene pletu kose i čime ih pokri

Naušnice su jedan od najpopularnijih i najstarijih oblika nakita u cijelom svijetu. Pretežito ih nose žene premda ima i muških primjeraka. U starom Egiptu su se nosile kao statusni simbol, Rimljankama su donosile sreću, a nosile su ih iz različitih razloga žene u staroj Grčkoj, u Bizantu, njima su se krasile Avarke, Slavenke i druge žene kroz povijest. U srednjovjekovlju, kad se raskoš nošenja nakita smanjuje uvijek ih nalazimo kao dio odijela i nakita i kod bogatih i sirom